Banjalučki boj 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 13 | Nivo: pravni fakultet

BANJALUCKI BOJ 4. VIII 1737. GODINE
Poslije mirovnog ugovora u Pozarevcu 1718. godine na teritoriji Bosanskog ejaleta nastupio je period relativnog mira sve do jula 1737. godine, kada se Austrija pridruzila Rusiji koja je vec ratovala sa Osmanskim carstvom od 1736.godine. jedan od razloga zbog kojeg se Austrija pridruzila ukljucila u rat je njeno nezadovoljstvo izazvano Pozarevackim mirom kojim je Austrija dobila uski pojas Posavine, a njena zelja je bila mnogo veca, to jested a osvoji cijelu Bosnu, sto bi joj predstavljalo jak osnov za dalji prodor na jugoistok. Pored ovog razloga Austrija je takodje bila svjesna da se Bosna nalazi u teskoj situaciji, jer je znatan dio njenih vojnih efektiva bio angazovan na ruskom ratistu, dok joj je stanovnistvo bilo pogodjeno kugom. Na osnovu toga Becki dvor je smatrao da je nastupio povoljan trenutak da Porti objavi rat I prosiri teritorij Habsburske monarhije.
Nakon toga austrijski car Karlo VI izdaje jedan proglas bosanskom stanovnistvu u kojem poziva svo krscansko stanovnistvo(katolike I pravoslavne) da se pridruze njegovim cetama. Sto se muslimana tice, u u proglasu im car garantira licnu I imovinsku sigurnost ukoliko ostanu mirni ili se dobrovoljno predaju. U tom slucaju mogu sa svojom imovinom slobodno raspolagati I otici kuda zele. Oni muslimani koji bi zeljeli ostati u Bosni radi imetka, morali bi se pokrstiti, posto Karlo VI istice u svom proglasu, da on druge vjere osim krscanske u svom carstvu nemoze priznati.
POKRETI AUSTRIJSKE VOJSKE PREMA BOSNI
Jos prije sluzbene objave rata 14. jula 1737. godine, austrijske jedinice koje su imale ratni zadatak da napadnu Bosanski ejalet, okupile su se u Pakracu I njegovoj siroj okolini. Tih proljetnih mjeseci buduci glavnokomandujuci austrijskih oruzanih snaga na bosanskom frontu, princ Josip Hildburghausen, na vrijeme je mobilizirao 14 eskadrona kirasira, 21 dragana, pet eskadrona husara I jedan iz Hrvatske. Ti eskadroni bili su konjica. Takodje je mobilizirao I 13 bataljona pjesadije, 12 kumpanija grenadira I 6 600 hrvatskih granicara. Ukupne vojne snage koje bi sa trece strane trebalo da napadnu Bosanski ejalet I prodru do Banja Luke brojale su 16 257 ljudi. Savladavsi Savu, vec 15. jula austrijske oruzane snage bile sun a teritoriji Bosanskog ejaleta. Istovremeno kod Tornja, gdje se nalazio princ Hildburghausen sa clanovima svog staba, doslo je oko 300 dotadasnjih sultanovih podanika iz okolnih sela da ovom austrijskom vojskovodji pozele dobrodoslicu I iskazu postovanje prema njegovom vladaru. Bez ozbiljnijeg otpora, narednih dana nastavljeno je napredovanje u pravcu Banja Luke.
BITKA KOD JURKOVICA
19. i 20. jula princ Hildburghausen se sa svojim najblizim saradnicima zadrzao kod sela Kijevce. Iz ovog mjesta naredio je feldmarsalu Mufflingu da sa cetiri bataljona pjesadije, tribataljona hrvata, 400 konjanika I 4 topa podje zaobilaznim putem da bi stitio kretanje glavne glavnine austrijske vojske od iznenadnih napada sultanovih oruzanih snaga. Iz Kijevca su posli u noci 20. jula u pravcu sela Jurkovici – Bukovica. Vec su se sljedeceg dana sukobili sa osmanskom vojskom kojom je zapovjedao banjalucki vicekapetan Salih-aga, bivsi cehaja Mustafa-pase Ferhadpasica – Sokolovica. Ne zeleci docekati protivnicku vojsku pod zidinama banjalucke tvrdjave, Salih-aga je sa dijelom posade posao u susret protivnickoj vojsci.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]